Mikrošume su novi pristup brzom ozelenjavanju manjih urbanih i javnih površina pomoću guste sadnje većeg broja domaćih vrsta drveća i grmlja.

Za razliku od klasične sadnje pojedinačnih stabala, kod mikrošume se na relativno maloj površini sadi velik broj mladih biljaka različitih vrsta i visinskih slojeva.

Takav pristup može biti posebno zanimljiv za gradove, općine, vrtiće, škole, javne ustanove, poslovne zone i druge površine na kojima postoji potreba za dodatnim zelenilom.

Mikrošuma može pretvoriti neiskorišteni travnjak, rub parkirališta ili praznu javnu parcelu u gustu zelenu površinu koja tijekom godina razvija sve izraženiju šumsku strukturu.

Ako vas zanima šire uređenje zelenih površina, pročitajte i naš vodič Hortikultura i uređenje okućnica u Međimurju.

Što je mikrošuma?

Mikrošuma je mala, vrlo gusto zasađena šumska zajednica koja se formira na površinama znatno manjim od klasične šume.

Najpoznatiji sustavi mikrošuma temelje se na principima metode japanskog botaničara Akire Miyawakija.

Osnovna ideja je na pripremljenom tlu zajedno saditi više lokalno prilagođenih vrsta drveća i grmlja kako bi se postupno razvila višeslojna vegetacija.

Umjesto pravilnih redova, biljke se najčešće raspoređuju nepravilno i gusto, čime površina s vremenom poprima prirodniji izgled.

Koliko velika mora biti mikrošuma?

Mikrošuma ne mora zauzimati hektare prostora.

U praksi se mogu izvoditi projekti od nekoliko desetaka do nekoliko stotina četvornih metara, ovisno o raspoloživom prostoru i cilju projekta.

Za javne površine posebno su zanimljive mikrošume veličine približno:

• 50 m²
• 100 m²
• 200 m²
• 500 m² i više.

Veće površine omogućuju stvaranje izraženijeg šumskog ambijenta, staza, edukativnih zona i prostora za boravak.

Zašto su mikrošume zanimljive gradovima i općinama?

Gradovi i općine često imaju manje javne površine koje je teško kvalitetno iskoristiti.

To mogu biti:

• neiskorištene zelene površine
• rubovi naselja
• prostori uz parkirališta
• površine uz škole i vrtiće
• rubovi sportskih objekata
• prostori uz poslovne i industrijske zone
• manje zapuštene javne parcele.

Na takvim lokacijama mikrošuma može biti zanimljiva alternativa klasičnom travnjaku koji zahtijeva redovitu košnju tijekom cijele vegetacijske sezone.

Nakon početne faze uspostave, cilj je dobiti stabilniju zelenu površinu s razvijenom vegetacijom i manjom potrebom za intenzivnim održavanjem.

Mikrošume za vrtiće

Posebno zanimljiva primjena mikrošuma je na površinama uz vrtiće.

Mala šumska zona može postati prostor u kojem djeca neposredno promatraju prirodu, biljke, kukce, ptice i promjene godišnjih doba.

Mikrošuma uz vrtić može se povezati s:

• edukativnom stazom
• malim prostorom za boravak
• hotelom za korisne kukce
• kućicama za ptice
• kišnim vrtom
• livadom za oprašivače
• vanjskom učionicom.

Takav prostor ne mora služiti samo kao ukras, nego može postati dio svakodnevnog boravka djece na otvorenom.

Mikrošume za škole

Školska mikrošuma može imati još izraženiju edukativnu funkciju.

Učenici mogu sudjelovati u sadnji, pratiti rast stabala i promatrati razvoj cijelog nasada kroz više školskih godina.

U svijetu već postoje projekti u kojima učenici prate temperaturu, rast biljaka, stanje tla i životinjske vrste koje se pojavljuju u mikrošumi.

Na taj način zelena površina postaje svojevrsna živa učionica na otvorenom.

Vanjska učionica u mikrošumi

Kod većih projekata moguće je predvidjeti prolaz ili manju otvorenu površinu unutar ili uz mikrošumu.

Tamo se mogu postaviti:

• drvene klupe
• stolovi
• edukativne ploče
• oznake biljnih vrsta
• mjerni instrumenti za temperaturu i vlagu
• kućice za ptice i korisne kukce.

Takva mikrošuma može povezati hortikulturu, zaštitu prirode i edukaciju na jednoj relativno maloj površini.

Mikrošume uz dječja igrališta

Mikrošuma se može planirati i uz dječje igralište, ali raspored treba pažljivo osmisliti.

Potrebno je ostaviti dovoljan prostor između intenzivno korištenog dijela igrališta i guste vegetacije te voditi računa o preglednosti i sigurnosti.

Rub mikrošume može biti oblikovan nižim grmljem i trajnicama, dok se više vrste sade prema unutrašnjosti.

Mikrošuma na javnoj zelenoj površini

Na javnoj površini mikrošuma može biti sastavni dio većeg parka ili samostalna zelena zona.

Posebno dobro može funkcionirati kada se kombinira s postojećim stazama i drugim elementima krajobraznog uređenja.

Ne mora svaka javna površina ostati klasičan travnjak.

Dio površine može se pretvoriti u gušću vegetaciju, dok se ostatak zadržava kao otvorena travnata zona.

Mikrošume za poslovne i industrijske zone

Mikrošume mogu biti zanimljive i poslovnim subjektima.

Veće hale, skladišta i industrijski pogoni često imaju slobodne rubne dijelove parcela koji su potpuno travnati ili bez značajnije vegetacije.

Na takvim površinama mikrošuma može:

• vizualno ublažiti izgled velikih objekata
• stvoriti zeleni pojas
• odvojiti različite dijelove prostora
• stvoriti ugodniji okoliš za zaposlenike
• povećati količinu vegetacije na parceli.

Mikrošuma kao zeleni pojas

Gušća sadnja može biti korisna i kao zeleni pojas uz prometnicu, parkiralište ili rub parcele.

Važno je unaprijed znati konačnu veličinu odabranih vrsta i ostaviti dovoljan razmak od prometnih površina, instalacija, objekata i nadzemnih vodova.

Koje biljke koristiti?

Kod mikrošume naglasak bi trebao biti na vrstama koje su dobro prilagođene lokalnim klimatskim i zemljišnim uvjetima.

Za kontinentalni dio Hrvatske, ovisno o konkretnom tlu i lokaciji, mogu se razmatrati vrste poput:

• hrasta lužnjaka
• graba
• poljskog javora
• lipe
• lijeske
• gloga
• sviba
• kaline
• drugih lokalno prikladnih vrsta drveća i grmlja.

Konačan izbor ne treba raditi samo prema izgledu biljke, nego prema vrsti tla, vlažnosti, pH vrijednosti, osunčanosti i raspoloživom prostoru.

Više visinskih slojeva

Dobro osmišljena mikrošuma nije sastavljena samo od jedne vrste stabla.

Može sadržavati:

• buduća visoka stabla krošnje
• stabla srednje visine
• grmlje
• rubnu vegetaciju.

Na taj način dobiva se slojevitija i prirodnija struktura.

Koliko se biljaka sadi?

Mikrošume karakterizira gusta sadnja.

Kao radna vrijednost često se može računati približno 3 mlade sadnice po četvornom metru zasađene površine.

To znači da bi, primjerice:

• 50 m² zasađene površine moglo imati oko 150 biljaka
• 100 m² oko 300 biljaka
• 200 m² oko 600 biljaka.

Ako se kroz mikrošumu planira prolaz, broj sadnica se smanjuje prema stvarnoj zasađenoj površini.

Priprema tla je ključna

Prije sadnje potrebno je provjeriti stanje tla.

Na urbanim površinama tlo često može biti:

• zbijeno
• siromašno organskom tvari
• nasipano
• neravnomjerne kvalitete.

Zbog toga kvalitetna priprema tla može biti jedan od najvažnijih dijelova projekta.

Ovisno o stanju može se provesti obrada tla, dodavanje organske tvari i poboljšavanje strukture.

Malčiranje mikrošume

Nakon sadnje preporučljivo je površinu prekriti odgovarajućim organskim malčem.

Malč može pomoći:

• zadržati vlagu
• smanjiti razvoj korova
• ublažiti temperaturne promjene u površinskom sloju tla
• postupno dodavati organski materijal.

Više o malčiranju pročitajte u članku Malčiranje ukrasnih gredica – kako smanjiti korov i sačuvati vlagu.

Navodnjavanje mikrošume

Mlade biljke trebaju pouzdan izvor vode dok se korijenski sustav ne razvije.

Za veće mikrošume praktično rješenje može biti navodnjavanje kap po kap.

Sustav se može podijeliti u jednu ili više zona, ovisno o veličini površine i raspoloživom protoku vode.

Navodnjavanje je posebno važno tijekom prvih sezona i tijekom duljih sušnih razdoblja.

Održavanje tijekom prve godine

Prva godina je vrlo važna za uspjeh sadnje.

Održavanje može uključivati:

• redovitu kontrolu vlage
• zalijevanje
• uklanjanje korova
• kontrolu malča
• zamjenu propalih sadnica
• kontrolu sustava navodnjavanja
• pregled eventualnih oštećenja.
• 

Koliko dugo treba održavati mikrošumu?

Najintenzivnije održavanje potrebno je tijekom prvih nekoliko godina dok biljke ne razviju snažniji korijenski sustav i dok krošnje ne počnu zatvarati prostor.

Kasnije se potreba za intenzivnim radovima može postupno smanjivati.

Ipak, kod javnih površina i dalje je potreban povremeni pregled zbog sigurnosti, suhih grana, otpada i stanja staza.

Mikrošuma i kišni vrt

Mikrošuma se može vrlo dobro kombinirati s drugim modernim rješenjima za zelene površine.

Jedno od njih je kišni vrt.

Na većoj javnoj parceli kišni vrt može prihvaćati dio oborinske vode, dok mikrošuma stvara gušću vegetacijsku zonu.

Više o tome pročitajte u vodiču Kišni vrt – kako zadržati oborinsku vodu i prirodno urediti prostor.

Mikrošuma s prolazom

Mikrošuma ne mora biti potpuno zatvorena i neprohodna.

Kod većih projekata može se predvidjeti uski prolaz kroz vegetaciju.

Prolaz može biti izveden od:

• prirodnog materijala
• drvne sječke
• sitnog kamena
• drugog propusnog materijala.

Takav pristup posebno je zanimljiv za škole, vrtiće, parkove i javne ustanove jer omogućuje posjetiteljima ulazak u zelenu zonu bez gaženja po sadnim površinama.

Edukativne ploče

Za javne mikrošume mogu se dodati edukativne ploče koje objašnjavaju:

• što je mikrošuma
• koje su vrste posađene
• zašto se koristi gusta sadnja
• ulogu drveća, grmlja, kukaca i ptica
• važnost očuvanja zelenih površina.

To posebno povećava vrijednost projekta kod vrtića, škola i javnih parkova.

Sudjelovanje djece i lokalne zajednice

Jedna od zanimljivih mogućnosti je organizirati zajedničku akciju sadnje.

Stručna priprema tla, raspored sadnje i organizacija mogu se napraviti unaprijed, a zatim dio sadnje provesti zajedno s učenicima, roditeljima, zaposlenicima ili stanovnicima naselja.

Takav projekt može imati i snažnu društvenu i edukativnu vrijednost.

Primjer mikrošume od 100 m²

Na površini od 100 m² moguće je napraviti kompaktnu mikrošumu s nekoliko stotina mladih biljaka.

Ako se dio prostora ostavi za prolaz, stvarna zasađena površina može biti primjerice oko 85 m².

Kod gustoće od približno 3 sadnice po m² to znači oko 250 do 260 biljaka, uz mogućnost dodatnih rezervnih sadnica za zamjenu tijekom prve godine.

Takva površina već može sadržavati:

• više vrsta stabala
• grmoliki sloj
• prolaz
• malčiranu površinu
• navodnjavanje kap po kap
• edukativnu ploču.

Gdje mikrošuma ima najviše smisla?

Mikrošuma može biti posebno zanimljiva za:

• općine
• gradove
• vrtiće
• osnovne i srednje škole
• javne ustanove
• domove za starije
• sportske centre
• poslovne i industrijske zone
• turističke objekte
• veće privatne parcele.

Zašto mikrošuma može biti zanimljiv projekt za lokalnu samoupravu?

Za grad ili općinu mikrošuma nije samo sadnja stabala.

Projekt može objediniti:

• ozelenjavanje javne površine
• uključivanje građana
• edukaciju djece
• povećanje lokalne bioraznolikosti
• stvaranje hlada
• uređenje prethodno neiskorištene površine
• dugoročno stvaranje prepoznatljive zelene zone.

Zbog toga mikrošuma može biti zanimljiva i kao vidljiv lokalni projekt koji stanovnici mogu pratiti iz godine u godinu.

Planiranje mikrošume prije izvođenja

Prije sadnje potrebno je napraviti plan.

Plan može obuhvatiti:

• mjerenje površine
• provjeru tla
• odabir biljnih vrsta
• broj sadnica
• raspored sadnje
• položaj prolaza
• navodnjavanje
• malčiranje
• plan održavanja.

3D planiranje mikrošume

Prije izvedbe moguće je napraviti vizualni plan buduće mikrošume i njezina odnosa prema ostatku prostora.

Međimurec usluge koristi 3D planiranje pri uređenju zelenih površina, što omogućuje lakše prikazivanje položaja staza, stabala, gredica i drugih elemenata prije početka radova.

Projektiranje i sadnja mikrošuma u Međimurju i sjevernoj Hrvatskoj

Međimurec usluge može ponuditi cjelovitu izvedbu mikrošume od prvog pregleda lokacije do održavanja nakon sadnje.

Usluga može uključivati:

• pregled i mjerenje lokacije
• plan mikrošume
• odabir odgovarajućih vrsta
• nabavu sadnica
• pripremu tla
• sadnju
• malčiranje
• izradu prolaza
• postavljanje navodnjavanja
• održavanje tijekom prve godine.

Za općine, gradove, škole i vrtiće projekt se može dodatno prilagoditi tako da sadrži edukativni dio, prolaz kroz mikrošumu ili prostor za organiziranu sadnju s djecom i lokalnom zajednicom.

Područje rada

Planiranje, sadnju i održavanje mikrošuma moguće je organizirati na području:

• Međimurja
• Varaždina i Varaždinske županije
• Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije
• te na drugim lokacijama sjeverne Hrvatske prema vrsti i opsegu projekta.

Česta pitanja o mikrošumama

Koliko prostora treba za mikrošumu?

Mikrošuma se može prilagoditi različitim površinama. Za manje projekte može se krenuti s nekoliko desetaka četvornih metara, dok su za javne i školske projekte često zanimljive površine od 100 do nekoliko stotina četvornih metara.

Koliko biljaka ide na 100 m²?

Ovisno o projektu, može se računati približno oko 3 mlade sadnice po četvornom metru stvarne sadne površine.

Treba li mikrošuma navodnjavanje?

Da, posebno tijekom prvih sezona nakon sadnje. Za veće površine praktičan je sustav kap po kap.

Je li mikrošuma pogodna za vrtić?

Može biti vrlo zanimljiva ako je pravilno projektirana. Posebno je korisna kombinacija s prolazom, edukativnim elementima i sigurnim rasporedom biljaka.

Može li se napraviti mikrošuma uz školu?

Da. Školske mikrošume mogu služiti kao prostor za edukaciju, promatranje prirode i rad s učenicima.

Može li grad ili općina napraviti mikrošumu u parku?

Da. Mikrošuma može biti zasebna zona unutar parka ili se može izvesti na drugoj odgovarajućoj javnoj zelenoj površini.

Koliko traje održavanje?

Najviše pažnje potrebno je tijekom prvih nekoliko godina. Nakon što se biljke dobro ukorijene i nasad postane gušći, intenzitet održavanja može se postupno smanjivati.

Želite mikrošumu na javnoj ili privatnoj površini?

Ako ste predstavnik općine, grada, vrtića, škole, javne ustanove ili poslovnog subjekta i imate slobodnu zelenu površinu koju želite kvalitetnije iskoristiti, mikrošuma može biti zanimljivo rješenje.

Kontaktirajte Međimurec usluge za pregled lokacije, izradu prijedloga i okvirnu kalkulaciju projekta.

Za ostale hortikulturne usluge pogledajte i naš cjenik usluga.

Međimurec usluge – mikrošume, hortikultura i uređenje zelenih površina za gradove, općine, ustanove i privatne korisnike u Međimurju i sjevernoj Hrvatskoj.