Uređenje i održavanje zelenih površina

Jesenska gnojidba travnjaka jedan je od najvažnijih zahvata u godišnjem programu održavanja, ali samo ako je pravilno vremenski određena i prilagođena stvarnim potrebama travnjaka.

Česta je pogreška tijekom cijele godine koristiti isto gnojivo ili jednostavno u jesen odabrati proizvod na kojem piše “jesensko gnojivo”. Travnjak u rujnu, listopadu ili kasnoj jeseni nema potpuno iste potrebe kao tijekom intenzivnog proljetnog rasta.

Pravilan izbor gnojiva ovisi o vrsti travnjaka, temperaturi tla, stanju biljaka, prethodnoj gnojidbi, količini vode, intenzitetu korištenja te rezultatima analize tla.

Cilj jesenske gnojidbe nije samo postići što zeleniji travnjak. Cilj je pomoći travi da se nakon ljetnog stresa oporavi, održi gust travni sklop, razvija korijen i u dobrom stanju uđe u hladniji dio godine.

Kalcizacija travnjaka jedan je od zahvata koji se često primjenjuje bez dovoljno podataka o stvarnom stanju tla. Pojavi se mahovina, trava oslabi ili pH-metar pokaže nisku vrijednost i vrlo brzo se donosi zaključak da travnjaku treba vapno.

Međutim, pravilna kalcizacija nije jednostavno rasipanje određene količine vapnenog materijala po površini. Prije zahvata potrebno je znati zašto želimo povećati pH, kolika je stvarna potreba tla, kakav materijal koristimo i koliko ga tlo može prihvatiti.

Jednako važno, kalcizacija nije gnojidba u klasičnom smislu i ne može riješiti probleme poput loše drenaže, zbijenog tla, nedostatka svjetla ili pogrešnog režima košnje.

Kod profesionalnog održavanja travnjaka cilj nije postići što viši pH, nego stvoriti povoljne uvjete za rast željenih travnih vrsta i učinkovito korištenje hranjiva.

Izgled travnjaka često nas navodi na brze zaključke: trava je blijeda pa treba gnojivo, pojavila se mahovina pa treba vapno, trava slabo raste pa treba više dušika. U praksi uzrok problema može biti potpuno drugačiji.

Analiza tla jedan je od najvažnijih alata za pravilno održavanje travnjaka jer nam daje podatke na temelju kojih možemo odlučiti treba li tlo korigirati, koje hranjivo nedostaje i ima li uopće smisla dodavati određeno gnojivo ili vapneni materijal.

To je posebno važno kod intenzivno održavanih privatnih travnjaka, većih zelenih površina i sportskih terena, gdje pogrešno odabrana gnojidba može povećati troškove, a da pritom ne riješi stvarni problem.

Na području Međimurja i sjeverne Hrvatske susrećemo različite tipove tla, različitu dubinu plodnog sloja, različitu drenažu i velike razlike između pojedinih dijelova iste površine. Zbog toga ozbiljniju obnovu travnjaka nije dobro temeljiti samo na pretpostavkama.

Jesen je jedno od najboljih razdoblja za dosijavanje i obnovu travnjaka. Tlo je nakon ljeta još dovoljno toplo za klijanje, temperature zraka su niže nego tijekom ljetnih mjeseci, a potreba za zalijevanjem obično je manja. Istodobno se smanjuje stres od visokih temperatura i isušivanja, koji mladim biljkama trave često predstavlja najveći problem tijekom ljetne sjetve.

Dosijavanje, međutim, nije samo rasipanje sjemena po postojećem travnjaku. Ako želimo dobar rezultat, potrebno je procijeniti stanje travnjaka, utvrditi zbog čega je postao rijedak te pripremiti površinu tako da sjeme ostvari dobar kontakt s tlom.

Na području Međimurja i sjeverne Hrvatske jesenska obnova posebno je korisna nakon toplog i suhog ljeta, intenzivnog korištenja travnjaka, oštećenja od bolesti, zbijanja tla ili pojave mahovine i praznih mjesta.