Zimsko održavanje travnjaka često se pogrešno svodi na pravilo da se tijekom zime travnjak jednostavno ostavi na miru. Istina je da se intenzitet radova znatno smanjuje, ali upravo stanje travnjaka prije i tijekom zime može značajno utjecati na njegov izgled i oporavak u proljeće.

Niske temperature, mraz, dugotrajna vlaga, snježni pokrivač, zbijeno tlo i nakupljeno lišće mogu stvarati uvjete u kojima travnjak slabi, pojavljuju se bolesti ili nastaju mehanička oštećenja.

Najvažnije je razumjeti da zimi travnjak ne treba “forsirati”, nego ga treba zaštititi od nepotrebnog stresa i sačuvati dobre uvjete u zoni korijena i travnog busena.

Na području Međimurja i sjeverne Hrvatske zimski uvjeti mogu se znatno razlikovati od godine do godine. Jedne zime imamo dugotrajni snijeg i mraz, dok druge prevladavaju blage temperature, kiša i vrlo mokro tlo. Zato održavanje ne treba voditi samo prema kalendaru nego prema stvarnim uvjetima na terenu.

Što se događa s travnjakom tijekom zime?

Hladnosezonske travne vrste koje se najčešće koriste na našim travnjacima dobro podnose niže temperature, ali njihov rast postupno se usporava kako temperatura zraka i tla pada.

Važno je razlikovati:

• rast lista,
• aktivnost korijena,
• fiziološke procese unutar biljke.

Vidljiv rast iznad površine može gotovo prestati, a da se određeni procesi u biljci i dalje odvijaju.

Zato nije potpuno točno reći da je trava tijekom cijele zime “mrtva” ili potpuno neaktivna.

Kada napraviti zadnju košnju prije zime?

Ne postoji jedan datum koji vrijedi za svaku godinu.

Zadnju košnju treba napraviti kada trava još raste i kada uvjeti omogućuju košnju bez oštećenja površine.

Ako je jesen duga i blaga, košnja može biti potrebna i relativno kasno u sezoni. Ako temperature rano padnu, vegetacija će se ranije usporiti.

Važnije od datuma je pratiti:

• rast trave,
• temperaturu,
• vlažnost tla,
• vremensku prognozu,
• stanje površine.
• 

Treba li travu pred zimu kositi jako nisko?

Ne.

Jedna od češćih pogrešaka je vrlo niska posljednja košnja u uvjerenju da će travnjak tako “bolje prezimiti”.

Previše niska košnja uklanja velik dio lisne mase koja biljci treba za fotosintezu i skladištenje energije.

S druge strane, ni pretjerano visoka trava pred zimu nije poželjna jer se može polegnuti, zadržavati vlagu i stvoriti povoljnije uvjete za razvoj određenih gljivičnih bolesti.

Zato je cilj ostaviti travnjak na umjerenoj visini primjerenoj konkretnoj travnoj smjesi i načinu održavanja.

Kod posljednje košnje može se visina smanjiti nešto u odnosu na ljetno održavanje, ali bez takozvanog skalpiranja travnjaka.

Pravilo jedne trećine vrijedi i u jesen

Kod košnje i dalje vrijedi dobro poznato pravilo da se odjednom ne uklanja više od približno jedne trećine visine lista.

Ako je travnjak prerastao, nije dobro jednim prolazom napraviti vrlo nisku završnu košnju.

Visinu je bolje spuštati postupno kroz nekoliko košnji.

Zašto su oštri noževi kosilice važni prije zime?

Tupi noževi ne režu list čisto nego ga trgaju.

Takav list:

• ima veću oštećenu površinu,
• sporije zacjeljuje,
• izgleda posivjelo ili smećkasto na vrhovima,
• može biti osjetljiviji u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Zadnje jesenske košnje zato treba obaviti tehnički ispravnom kosilicom i oštrim noževima.

Smije li se kositi mokar travnjak?

Kada je moguće, košnju vrlo mokrog travnjaka treba izbjegavati.

Mokra trava:

• teže se ravnomjerno reže,
• lijepi se za kosilicu,
• stvara nakupine pokošene mase,
• povećava rizik tragova i zbijanja tla,
• može se lakše oštetiti pod kotačima.

Posebno je problematičan ulazak teže opreme na tlo koje je potpuno zasićeno vodom.

Smije li se kositi smrznuta trava?

Ne preporučuje se.

Kada su listovi smrznuti, biljno tkivo postaje krhkije. Prolazak kosilice, traktora ili intenzivno gaženje može mehanički oštetiti biljku.

Takva oštećenja često se jasno vide nakon što se mraz povuče kao tamnije, smeđe ili spljoštene linije po travnjaku.

Zašto ne treba hodati po travnjaku prekrivenom mrazom?

Ovo je jedno od najvažnijih pravila zimskog održavanja.

Kod jakog mraza voda u biljnom tkivu i na površini lista je smrznuta. Listovi su tada znatno osjetljiviji na mehanička oštećenja.

Gaženjem se može:

• oštetiti lisno tkivo,
• oštetiti područje rasta biljke,
• stvoriti vidljive tragove hodanja,
• usporiti proljetni oporavak.

Zato je na privatnim travnjacima najbolje pričekati da se mraz potpuno povuče prije intenzivnog hodanja po travi.

Poseban problem: vozila i strojevi na smrznutom ili mokrom travnjaku

Prolazak osobe i prolazak traktora ili drugog stroja nisu jednako opterećenje.

Teža mehanizacija može uzrokovati:

• mehaničko oštećenje busena,
• kolotraze,
• zbijanje tla,
• oštećenje površine kada se smrznuti gornji sloj počne otapati.

Posebno nepovoljna situacija nastaje kada je samo površina tla odmrznuta i mokra, dok je dublji sloj još smrznut.

Lišće ne treba ostaviti preko zime na travnjaku

Debeli sloj otpalog lišća može biti veliki problem.

Ako lišće dugo ostane na površini:

• smanjuje količinu svjetla,
• zadržava vlagu,
• sprječava normalno strujanje zraka,
• pritišće travu,
• stvara povoljne uvjete za propadanje travnog sklopa i bolesti.

Zato veće količine lišća treba uklanjati tijekom cijele jeseni i početka zime.

Mora li se baš svaki list ukloniti?

Ne mora.

Mala količina sitno usitnjenog lišća koja se nakon prolaska kosilice spusti između vlati može se postupno razgraditi.

Problem je debeli, kompaktni sloj mokrog lišća koji potpuno prekriva travnjak.

Što napraviti s lišćem?

Ovisno o količini, lišće možemo:

• ukloniti i kompostirati,
• koristiti kao materijal na određenim gredicama,
• sitnije usitniti kosilicom ako ga nema previše.

Na samom travnjaku ne treba dopustiti stvaranje debelog mokrog sloja koji ostaje tjednima.

Voda koja stoji na travnjaku zimi posebno je upozorenje

Ako se nakon jesenskih i zimskih kiša na travnjaku redovito stvaraju lokve koje dugo ne nestaju, problem nije samo estetski.

Dugotrajno zasićeno tlo znači manje zraka u porama tla i nepovoljnije uvjete u zoni korijena.

Uzroci mogu biti:

• teško glinasto tlo,
• zbijeni sloj,
• loš nagib,
• nedovoljna ili neispravna drenaža,
• tanak kvalitetni površinski sloj,
• velika količina vode koja dolazi s okolnih površina.

Zimu možemo iskoristiti kao vrlo dobar trenutak za promatranje ponašanja vode na terenu.

Više o tome pročitajte u članku Voda stoji na travnjaku – uzroci i moguća rješenja odvodnje.

Treba li zimi prozračivati ili mehanički prorezivati travnjak?

Mehaničke zahvate ne treba raditi samo zato što kalendar kaže da je vrijeme za njih.

Kada je tlo:

• smrznuto,
• natopljeno vodom,
• izrazito mekano,
• u stanju u kojem mehanizacija ostavlja duboke tragove,

takav zahvat može napraviti više štete nego koristi.

Mehaničko prorezivanje kod nas koristimo kada stanje tla i travnjaka omogućuje da se zahvat napravi kvalitetno i da se trava nakon njega može oporaviti.

Dubina i način rada ovise o stvarnom stanju površine.

Zbijeno tlo tijekom zime

Zima često vrlo jasno pokaže problem zbijenosti.

Ako voda:

• vrlo sporo ulazi u tlo,
• ostaje u plitkim depresijama,
• teče po površini umjesto da infiltrira,

potrebno je provjeriti strukturu i zbijenost tla.

Više o tome pročitajte u članku Zbijeno tlo na travnjaku – uzroci i rješenja.

Treba li travnjak zalijevati zimi?

U tipičnoj kontinentalnoj zimi prirodnih oborina najčešće ima dovoljno, ali ne treba pretpostaviti da travnjak nikada ne može patiti od nedostatka vode.

Tijekom dugih suhih razdoblja bez snijega, posebno uz vjetar i suho vrijeme, tlo se može znatno isušiti.

Ako je tlo:

• odmrznuto,
• vrlo suho,
• temperatura dovoljno visoka da se voda ne zamrzne odmah,

u posebnim situacijama može biti opravdano umjereno zalijevanje.

To nije rutinska zimska mjera, nego reakcija na stvarne uvjete.

Treba li travnjak gnojiti tijekom zime?

Gnojidbu treba završiti u terminu kada biljka još može iskoristiti hranjiva i kada nema velikog rizika njihovog gubitka.

Gnojivo nema smisla primjenjivati:

• na smrznuto tlo,
• na snijeg,
• na potpuno zasićeno tlo,
• u razdoblju kada travnjak više nije sposoban učinkovito koristiti hranjiva.

Pravilno planirana kasnojesenska gnojidba nije isto što i nasumična zimska gnojidba.

Više o tome pročitajte u članku Jesenska gnojidba travnjaka – koji NPK odabrati i kako pripremiti travnjak za zimu.

Može li se zimi provoditi kalcizacija?

Kalcizacija se ne mora vezati isključivo uz toplu sezonu, ali stanje tla mora biti primjereno aplikaciji.

Vapneni materijal ne treba nanositi:

• na smrznuto tlo,
• na debeli snježni pokrivač,
• na izrazito mokru površinu s koje može otjecati.

Važno je i da se kalcizacija radi samo kada za nju postoji stvarna potreba utvrđena mjerenjem ili analizom tla.

Više o tome pročitajte u članku Kalcizacija travnjaka – kada koristiti vapno i kako pravilno odrediti potrebu.

Snijeg nije nužno neprijatelj travnjaka

Prirodan snježni pokrivač može djelovati kao izolacijski sloj i zaštititi tlo i biljku od velikih oscilacija temperature.

Problem nije svaki snijeg, nego određene situacije:

• vrlo dugotrajni snježni pokrivač,
• velike hrpe sabijenog snijega,
• snijeg nagomilan s cesta i parkirališta,
• kombinacija dugotrajne vlage i povoljnih uvjeta za razvoj bolesti.

Zašto ne treba stvarati velike hrpe snijega na kvalitetnom travnjaku?

Kada čistimo prilaz, parkiralište ili stazu, često sav snijeg završava na istom dijelu travnjaka.

Takva hrpa može ostati mnogo dulje od prirodnog snježnog pokrivača.

Pod njom nastaju:

• dugotrajna tama,
• visoka vlaga,
• slabija cirkulacija zraka,
• povoljniji uvjeti za određene bolesti.

Ako snijeg dolazi s prometnih površina, može sadržavati i znatnu količinu soli.

Sol za odleđivanje i travnjak

Sol s cesta, nogostupa i parkirališta može završiti na travnjaku izravnim posipanjem, prskanjem vozila ili topljenjem snijega.

Prevelika koncentracija soli može:

• oštetiti list i korijen,
• povećati osmotski stres,
• pogoršati strukturu nekih tala,
• uzrokovati slabiji proljetni rast uz rubove prometnih površina.

Zato snijeg jako onečišćen solju nije idealno odlagati na vrijedne travnjake.

Što je snježna plijesan?

Pod nazivom snježna plijesan obuhvaćamo bolesti koje se mogu razvijati u hladnim i vrlo vlažnim uvjetima, često ispod dugotrajnog snježnog pokrivača.

Na travnjacima se mogu pojaviti svijetle, sivkaste ili ružičaste kružne odnosno nepravilne zone polegnute i oštećene trave.

Dvije poznate skupine problema su:

• siva snježna plijesan,
• ružičasta snježna plijesan odnosno Microdochium bolesti.
• 

Koji uvjeti pogoduju snježnoj plijesni?

Rizik se povećava kada imamo kombinaciju:

• dugotrajnog snježnog pokrivača,
• visoke vlage,
• polegnute i preguste trave,
• velike količine nježne lisne mase,
• prekomjerne kasne dušične gnojidbe,
• slabe cirkulacije zraka.

Zato priprema travnjaka za zimu počinje već tijekom jeseni.

Treba li preventivno koristiti fungicid?

Na običnim kućnim travnjacima preventivna primjena fungicida zbog snježne plijesni najčešće nije prvi izbor.

Puno važnije mjere su:

• pravilna visina košnje,
• uklanjanje debelog sloja lišća,
• izbjegavanje pretjerane kasne gnojidbe,
• izbjegavanje velikih dugotrajnih hrpa snijega.

Na visokovrijednim sportskim i profesionalnim površinama upravljanje bolestima može biti drugačije i treba ga prilagoditi stvarnom riziku.

Što napraviti ako se snježna plijesan pojavi?

Nakon otapanja snijega zahvaćeni dijelovi mogu izgledati vrlo loše, ali to ne znači uvijek da je cijela biljka odumrla.

Kada se površina dovoljno prosuši, lagano uklanjanje slijepljene i odumrle mase može poboljšati cirkulaciju zraka i pomoći oporavku.

Tek nakon što krene proljetni rast možemo realnije procijeniti koliko je površina stvarno oštećena i treba li dosijavanje.

Treba li uklanjati snijeg s travnjaka?

Prirodan snijeg s običnog travnjaka uglavnom nije potrebno uklanjati.

Hodanje strojevima po snijegu radi njegova uklanjanja može napraviti više štete nego sam snijeg.

Izuzetak mogu biti specifične profesionalne sportske površine na kojima postoje drugačiji zahtjevi korištenja.

Zimsko održavanje nogometnih terena

Kod nogometnih igrališta zima predstavlja posebno zahtjevno razdoblje jer teren često treba ostati u uporabi i kada su uvjeti daleko od idealnih.

Najveći problem može biti kombinacija:

• niskih temperatura,
• mokrog tla,
• slabe regeneracije trave,
• utakmica i treninga,
• gaženja na istim zonama.

Zašto je korištenje mokrog sportskog terena veliki problem?

Kada je tlo zasićeno vodom, nosivost površine je manja.

Intenzivna igra tada može uzrokovati:

• kidanje travnog busena,
• stvaranje blata,
• duboke otiske obuće,
• zbijanje tla,
• stvaranje neravnina.

Šteta napravljena tijekom jedne utakmice u lošim zimskim uvjetima može zahtijevati mnogo više vremena i novca za proljetnu obnovu.

Smrznut nogometni teren također nije bez problema

Na potpuno smrznutoj površini trava i površinski sloj tla mogu biti izrazito osjetljivi na mehanička oštećenja.

Posebno je nezgodno razdoblje kada se površina tijekom dana počinje otapati, a dublji slojevi ostaju smrznuti.

Tada površinski sloj može postati mekan i vrlo nestabilan.

Zimi je idealno vrijeme za promatranje drenaže stadiona

Velike jesenske i zimske oborine mogu otkriti mnogo više o funkcioniranju terena nego pregled tijekom suhog ljeta.

Treba zabilježiti:

• gdje voda prvo stoji,
• koji se dijelovi najsporije suše,
• postoje li linije ili zone različite vlažnosti,
• gdje se teren najviše deformira pod opterećenjem.

Takve informacije kasnije pomažu pri planiranju proljetnih radova.

Zima je dobro vrijeme za planiranje, a ne za nasumične zahvate

Kada vegetacija miruje ili je vrlo usporena, imamo priliku analizirati prošlu sezonu.

Možemo pregledati:

• gdje je travnjak bio najslabiji,
• gdje se zadržavala voda,
• gdje se pojavljivala mahovina,
• koji su dijelovi bili najviše zbijeni,
• jesu li rezultati gnojidbe bili ravnomjerni,
• treba li napraviti analizu tla,
• što treba napraviti u proljeće.

Treba li tijekom zime napraviti analizu tla?

Može, ako je tlo u stanju pogodnom za pravilno uzorkovanje i laboratorij prihvaća uzorke u tom razdoblju.

Zimsko razdoblje često je praktično za planiranje sljedeće sezone jer rezultate možemo dobiti prije početka intenzivnijih proljetnih radova.

Više o pravilnom uzorkovanju i tumačenju rezultata pročitajte u članku Analiza tla za travnjak – pH, hranjiva i pravilna gnojidba.

Što možemo napraviti sa strojevima tijekom zime?

Zimsko razdoblje dobro je vrijeme za servis i pripremu opreme.

Prije proljetne sezone treba provjeriti:

• noževe kosilice,
• remenje i ležajeve,
• tlak u gumama,
• rasipače,
• mehanizme za podešavanje doziranja,
• opremu za navodnjavanje,
• strojeve za mehaničku obradu travnjaka.

Posebno je korisno naoštriti noževe kosilice prije prve proljetne košnje.

Kada krenuti s proljetnim radovima?

Prvi topliji dan nije automatski signal da odmah treba krenuti s intenzivnim radovima.

Prije ulaska na travnjak treba provjeriti:

• je li tlo odmrznuto,
• je li dovoljno prosušeno,
• ostavljaju li kotači ili obuća duboke tragove,
• je li trava stvarno počela aktivno rasti.

Preuranjeni radovi na mokrom tlu mogu napraviti više štete nego nekoliko dana čekanja.

Prvi pregled travnjaka nakon zime

Kada se uvjeti stabiliziraju, travnjak treba pregledati prije donošenja odluke o radovima.

Provjeravamo:

• gustoću travnog sklopa,
• mrtve ili polegnute zone,
• pojavu mahovine,
• tragove bolesti,
• zadržavanje vode,
• zbijenost tla,
• oštećenja od krtica ili drugih životinja,
• tragove soli uz prometne površine.

Ne treba prerano vertikulirati ili agresivno obrađivati travnjak

Ako trava još nije aktivno krenula u rast, vrlo agresivna obrada može dodatno oslabiti površinu.

Takve radove treba uskladiti s:

• temperaturom tla,
• vlagom,
• stanjem travnjaka,
• sposobnošću trave da se nakon zahvata brzo regenerira.

Najčešće pogreške tijekom zime

1. Hodanje po travnjaku pod jakim mrazom

Smrznuta trava znatno je osjetljivija na mehanička oštećenja.

2. Ulazak strojevima na potpuno mokro tlo

Rezultat mogu biti kolotrazi i dodatno zbijanje tla.

3. Ostavljanje debelog sloja lišća

Travnjaku se smanjuju svjetlo i strujanje zraka, a povećava se vlaga.

4. Previše niska zadnja košnja

Trava se nepotrebno oslabi upravo prije nepovoljnog razdoblja.

5. Previsoka trava koja ulazi u zimu

Duga trava može se polegnuti i stvoriti vlažan sloj pogodan za bolesti.

6. Gnojidba smrznutog tla ili snijega

Biljka hranjiva ne može pravilno iskoristiti, a raste rizik gubitaka.

7. Vapno se primjenjuje bez provjere pH

Kalcizacija ima smisla samo kada postoji stvarna potreba.

8. Svaki smeđi dio travnjaka odmah se proglašava mrtvim

Nakon zime treba pričekati početak aktivnog rasta prije konačne procjene oštećenja.

Što zimi zapravo treba raditi?

Za većinu privatnih travnjaka zimsko održavanje je jednostavno:

• uklanjati veće količine lišća i otpada,
• izbjegavati gaženje pod jakim mrazom,
• ne ulaziti strojevima na natopljeno tlo,
• promatrati gdje se zadržava voda,
• ne stvarati velike dugotrajne hrpe snijega na kvalitetnom travnjaku,
• planirati proljetne radove prema stvarnom stanju.

Zimsko održavanje travnjaka u Međimurju i sjevernoj Hrvatskoj

Zimski uvjeti na području sjeverne Hrvatske mogu se znatno razlikovati iz godine u godinu, pa isti raspored radova nije moguće slijepo ponavljati svake sezone.

Međimurec usluge kod održavanja i obnove travnjaka prati stvarno stanje površine, tla i vremenskih uvjeta te prema tome planira potrebne radove.

Područje rada obuhvaća:

• Međimurje,
• Varaždin i Varaždinsku županiju,
• Koprivnicu i Koprivničko-križevačku županiju,
• ostala područja sjeverne Hrvatske prema dogovoru.

Zaključak – zimi travnjak treba prvenstveno zaštititi

Zimsko održavanje nije razdoblje intenzivnih zahvata nego razdoblje u kojem travnjaku treba omogućiti da bez nepotrebnog stresa prođe kroz nepovoljne uvjete.

Najvažnije je zapamtiti:

• kosimo dok trava stvarno raste i uvjeti omogućuju kvalitetnu košnju,
• zadnja košnja ne smije biti ekstremno niska,
• ne hodamo nepotrebno po smrznutom travnjaku,
• ne ulazimo teškom mehanizacijom na natopljeno tlo,
• debeli sloj lišća ne ostavljamo preko zime,
• snijeg sam po sebi nije nužno štetan, ali dugotrajne hrpe mogu biti problem,
• gnojidbu i kalcizaciju ne provodimo nasumično tijekom zime,
• zadržavanje vode koristimo kao važan dijagnostički podatak,
• proljetne radove započinjemo tek kada je tlo dovoljno prosušeno i trava ponovno aktivna.

Dobro proljetno stanje travnjaka često počinje pravilnim odlukama tijekom kasne jeseni i zime.

Za pregled održavanja travnjaka kroz cijelu sezonu pročitajte i naš vodič Sijanje i održavanje travnjaka kroz godinu.

Ako vaš travnjak tijekom zime ima problema sa stajaćom vodom, zbijenošću, mahovinom ili oštećenjima, možete nas kontaktirati radi procjene stanja i planiranja proljetne obnove.

```