Kvalitetan nogometni travnjak ne ovisi samo o gnojidbi, dosijavanju, top dressingu i mehaničkoj obradi tla.

Ako navodnjavanje nije ravnomjerno, svi ostali radovi imaju ograničen učinak.

Na terenu se tada pojavljuju svjetlije i tamnije zone, suhi pojasevi, previše vlažna područja, slabiji korijen, neujednačen rast trave i pojačano stvaranje perike odnosno organskog filca.

Zato kod problema sa sportskim travnjakom prvo treba provjeriti kako je voda raspoređena po cijeloj površini, a tek nakon toga odlučivati o dosijavanju, gnojidbi, niveliranju ili drugim zahvatima.

Više o cjelovitom održavanju sportskih travnjaka pročitajte u našem vodiču Održavanje nogometnih igrališta – kako postići gust i otporan sportski travnjak.

Zašto navodnjavanje ima tako velik utjecaj na travnjak?

Trava na nogometnom igralištu nalazi se pod velikim opterećenjem.

Tijekom sezone teren je izložen:

• gaženju
• proklizavanju
• zbijanju tla
• visokim ljetnim temperaturama
• čestoj košnji
• intenzivnom korištenju.

U takvim uvjetima korijenu je potrebna odgovarajuća količina vode.

Ako jedan dio terena redovito dobiva dovoljno vode, a drugi premalo, vrlo brzo nastaje vidljiva razlika u gustoći i boji travnjaka.

Nije dovoljno da prskalice samo rade

Jedna od najčešćih pogrešaka je zaključiti da je sustav navodnjavanja dobar samo zato što sve prskalice rade.

To nije dovoljno.

Važno je znati:

• koliki je stvarni domet svake prskalice
• koliki je tlak u sustavu
• koje su mlaznice ugrađene
• pod kojim kutom prskalica radi
• koliko vode pada na pojedini dio terena
• preklapaju li se mlazovi pravilno.

Prskalica može izgledati kao da radi potpuno normalno, a da istovremeno dio terena između dvije prskalice dobiva znatno manje vode.

Sustav navodnjavanja ne rješava sve probleme – on otvara novu fazu održavanja

Mnogi misle da su postavljanjem sustava navodnjavanja riješili najveći problem oko travnjaka.

Često se razmišlja vrlo jednostavno: ako imamo navodnjavanje, trava će biti zelena, gusta i izgledati kao na velikim europskim stadionima.

U praksi je često upravo suprotno.

Tek nakon postavljanja sustava navodnjavanja počinje pravi posao.

Navodnjavanje treba stalno usklađivati s vremenom, temperaturom, količinom oborina, vrstom tla, dubinom korijena, stanjem travnjaka i intenzitetom korištenja terena.

Nije dovoljno uključiti sustav na određeni broj minuta i očekivati da će cijeli teren reagirati jednako.

Potrebno je stalno pratiti:

• dobiva li svaki dio stadiona dovoljno vode
• postoje li zone koje dobivaju previše vode
• isušuju li se pojedini dijelovi između prskalica
• koliko je vlažno tlo u zoni korijena
• kako se travnjak ponaša nakon utakmica i treninga
• stvara li se perika
• je li tlo zbijeno
• razvija li se korijen dovoljno duboko.

„Samo zalijevaj i bit će kao Allianz Arena” – zašto to ne funkcionira

Profesionalni sportski travnjak nije rezultat samo zalijevanja.

Na kvalitetnim stadionima navodnjavanje je samo jedan dio cijelog sustava održavanja.

Uz njega se stalno prate:

• vlažnost tla
• hraniva
• pH vrijednost
• stanje korijena
• zbijenost tla
• visina i učestalost košnje
• opterećenje terena
• regeneracija travnjaka.

Zato usporedba s velikim stadionima ima smisla samo ako se razumije da iza takvog travnjaka stoji kontinuirano praćenje i upravljanje, a ne samo automatsko zalijevanje.

Navodnjavanje i gnojidba moraju raditi zajedno

Još jedna česta pogreška je razmišljanje: „stavit ćemo CAN da trava raste.”

Dušično gnojivo može potaknuti rast i zelenu boju, ali to ne znači da je problem riješen.

Ako se dušik daje bez kontrole:

• trava može prebrzo rasti
• povećava se potreba za košnjom
• povećava se potreba za vodom
• može se razvijati mekši i osjetljiviji sklop
• može se pojačati stvaranje organskog filca
• travanjak može postati osjetljiviji na bolesti i stres.

Gnojidbu zato treba prilagođavati stvarnom stanju tla i travnjaka, a ne koristiti samo jedno gnojivo zato što „trava nakon njega brzo zazeleni”.

Uz dušik treba pratiti i druge elemente, pH tla te odnos između rasta, korijena i opterećenja terena.

Što znači pravilno preklapanje prskalica?

Kod kvalitetno projektiranog sustava domet susjednih prskalica mora se dovoljno preklapati.

Razlog je jednostavan: prskalica obično ne raspoređuje jednaku količinu vode od same glave pa sve do krajnjeg dometa.

Ako jedna prskalica završava svoj domet prije nego što područje dovoljno pokrije susjedna prskalica, nastaju suhi međuprostori.

Na travnjaku se to često vidi kao:

• svjetlije uzdužne trake
• suhi otoci
• prorijeđen travnjak
• sporiji oporavak nakon utakmica
• razlika u boji između pojedinih dijelova terena.

Zašto se na terenu pojavljuju zelene i suhe trake?

Kada je raspored prskalica neujednačen, dio terena može se nalaziti unutar područja gdje se mlazovi više prskalica preklapaju.

Takve zone mogu dobivati više vode i ostati zelenije.

Između njih mogu nastati pojasevi koji dobivaju manje vode.

Rezultat može biti vrlo prepoznatljiv uzorak:

zeleniji pojas – slabiji pojas – zeleniji pojas – slabiji pojas.

Takav izgled može biti dobar pokazatelj da problem nije samo u gnojidbi ili bolesti trave, nego i u samoj raspodjeli vode.

Kako razlikovati problem navodnjavanja od problema tla?

Samo prema fotografiji nije uvijek moguće sa sigurnošću reći da je uzrok isključivo navodnjavanje.

Slične simptome mogu izazvati i:

• zbijeno tlo
• različita dubina plodnog sloja
• deblji sloj perike
• loša infiltracija vode
• lokalne udubine
• razlike u strukturi tla
• stare drenažne instalacije.

Zato je najbolji pristup kombinirati:

• vizualni pregled
• mjerenje vlage
• pregled korijena
• provjeru prskalica
• test stvarne raspodjele vode.

Mjerenje vlage po zonama

Jedno mjerenje vlage na cijelom stadionu nije dovoljno.

Mnogo je korisnije podijeliti teren u više zona i mjeriti vlagu na više mjesta.

Na taj način može se vidjeti postoji li velika razlika između pojedinih dijelova igrališta.

Primjerice, ako jedan dio terena pokazuje približno 35–40 % vlage, a drugi 60–65 %, riječ je o velikoj razlici koju treba dodatno istražiti.

Takva mjerenja mogu pomoći pri određivanju:

• suhih zona
• previše vlažnih zona
• zona mogućeg preklapanja mlazova
• područja na kojima voda možda ne dopire dovoljno.

Catch-can test – jednostavan način provjere navodnjavanja

Jedan od najboljih praktičnih načina provjere sustava je takozvani catch-can test.

Po terenu se rasporedi veći broj jednakih posuda, a sustav navodnjavanja radi određeno vrijeme.

Nakon toga se izmjeri količina vode u svakoj posudi.

Na taj se način vrlo jasno vidi:

• gdje pada dovoljno vode
• gdje pada premalo vode
• gdje dolazi do jačeg preklapanja
• koliko je sustav ujednačen.

Takav test je puno pouzdaniji od procjene samo prema izgledu mlaza prskalice.

Zašto problem može biti i u tlaku?

Domet prskalice ne ovisi samo o njenom modelu.

Na stvarni domet utječu:

• tlak vode
• promjer cijevi
• broj istovremeno aktivnih prskalica
• vrsta mlaznice
• začepljenje
• istrošenost prskalice.

Ako je tlak manji od potrebnog, prskalica može imati znatno manji domet nego što je predviđeno.

Tada se između prskalica stvaraju suhe zone.

Previše vode također može biti problem

Kada se ugradi sustav navodnjavanja, često postoji strah da travnjaku ne nedostaje vode.

Zbog toga se teren može zalijevati prečesto ili predugo.

Ali stalno mokar teren nije kvalitetan teren.

Previše vode može dovesti do:

• plićeg korijena
• mekane površine
• većeg oštećenja tijekom igre
• sporijeg sušenja
• povećanog stvaranja perike
• lošije prozračenosti tla
• veće osjetljivosti na bolesti.

Cilj nije imati što mokriji travnjak, nego postići ujednačenu i kontroliranu vlagu u zoni korijena.

Kako navodnjavanje utječe na korijen?

Travnjak koji stalno dobiva male količine vode samo u površinski sloj može razvijati plići korijen.

Takav travnjak postaje osjetljiviji na:

• sušu
• visoku temperaturu
• gaženje
• naglo isušivanje površine.

Pravilno navodnjavanje treba poticati vlagu kroz odgovarajući dio profila tla, a ne samo održavati površinu stalno mokrom.

Navodnjavanje i perika na nogometnom travnjaku

Perika odnosno organski filc nastaje nakupljanjem odumrlih i živih biljnih dijelova između zelene mase i tla.

Na njezin razvoj utječe više čimbenika:

• intenzivna gnojidba
• prečesto ili plitko navodnjavanje
• vrsta trave
• slabija biološka razgradnja
• zbijenost tla
• način košnje.

Neujednačeno navodnjavanje može dodatno pogoršati situaciju jer jedan dio travnjaka ostaje stalno vlažniji, dok je drugi pod sušnim stresom.

Zbog toga se i stanje perike može razlikovati između pojedinih dijelova istog igrališta.

Zašto nije dovoljno samo ukloniti periku?

Ako se perika ukloni vertikuliranjem ili drugim mehaničkim zahvatom, ali se ne riješi uzrok zbog kojeg se prekomjerno razvija, problem se može ponovno pojaviti.

Zato je potrebno gledati cijeli sustav:

• navodnjavanje
• košnju
• gnojidbu
• zbijenost tla
• prorezivanje
• top dressing
• stanje korijena.

Valjanje mokrog stadiona – primjer kako dobra namjera može napraviti štetu

Slično vrijedi i za valjanje terena.

Ponekad se čuje: „teren je mokar, sada ćemo ga izvaljati teškim valjkom da bude ravan.”

To može biti vrlo loša odluka ako je tlo već zasićeno vodom.

Teški valjak na mokrom terenu može dodatno zbiti tlo i smanjiti količinu zraka u zoni korijena.

Posljedice mogu biti:

• slabija infiltracija vode
• plići korijen
• sporiji oporavak travnjaka
• zadržavanje vode na površini
• veća potreba za kasnijim mehaničkim prozračivanjem ili prorezivanjem tla.

Valjak zato treba koristiti samo kada stanje i nosivost tla to dopuštaju, a ne samo zato što želimo vizualno ravniju površinu.

Sportski travnjak treba promatrati svaki dan, ne samo kada nastane problem

Najbolji rezultati postižu se kada se teren ne održava samo po unaprijed zadanom rasporedu, nego prema stvarnom stanju.

To znači redovito promatrati:

• boju travnjaka
• gustoću sklopa
• vlažnost
• dubinu korijena
• tragove zbijenosti
• lokalne udubine
• pojavu perike
• reakciju travnjaka nakon utakmice
• razlike između pojedinih dijelova igrališta.

Jedan dio stadiona može izgledati odlično, dok se samo nekoliko metara dalje razvija problem.

Zato nogometno igralište treba promatrati kao više različitih zona koje se međusobno razlikuju, a ne kao jednu jednoličnu zelenu površinu.

Zašto ne raditi top dressing prije sanacije navodnjavanja?

Top dressing je važan postupak kod održavanja sportskih travnjaka, ali ne može riješiti problem neujednačene raspodjele vode.

Ako se prvo uloži u pijesak, nivelaciju i dosijavanje, a sustav i dalje jedne zone zalijeva više od drugih, novi travnjak će ponovno razvijati neujednačen rast.

Zato je pravilniji redoslijed:

1. provjera navodnjavanja
2. sanacija sustava
3. ponovno mjerenje vlage
4. tek tada nivelacija i top dressing.

Isto vrijedi i za dosijavanje

Sjeme za klijanje treba stabilnu vlagu.

Ako se dosije cijeli teren, a navodnjavanje nije ujednačeno, može se dogoditi da u jednoj zoni sjeme dobro nikne, dok u drugoj ostane presuho.

Rezultat je ponovno neujednačen sklop.

Više o dosijavanju i održavanju travnjaka pročitajte u članku Sijanje i održavanje travnjaka kroz godinu.

Gnojidba ne može nadoknaditi nedostatak vode

Kod blijedog ili slabog travnjaka često se prvo posegne za dodatnim gnojivom.

Ako je pravi problem nedostatak vode, dodatno gnojivo neće riješiti osnovni uzrok.

Naprotiv, intenzivno pognojena trava može imati još veće potrebe za vodom.

Zato prije dodatne gnojidbe treba znati:

• ima li biljka dovoljno vode
• je li pH tla odgovarajući
• je li korijen zdrav
• postoji li dovoljno kisika u tlu.

Navodnjavanje i pH tla

Navodnjavanje samo po sebi neće riješiti problem kiselog tla.

Ako je pH prenizak, dostupnost pojedinih hraniva može biti ograničena čak i kada je gnojivo uneseno.

Zato kod problematičnih terena treba promatrati navodnjavanje i kemijsko stanje tla zajedno.

Za ozbiljnije korekcije pH preporučuje se laboratorijska analiza tla.

Lokalne udubine mogu dodatno mijenjati vlagu

Neravnine i udubine također mogu utjecati na raspored vode.

Voda se na nižim mjestima može dulje zadržavati, dok se istovremeno zbog lošeg dometa prskalice takva zona može nalaziti i u području koje dobiva premalo vode.

Zato udubine treba prvo precizno izmjeriti nivelatorom.

Tek nakon toga može se izračunati potrebna količina materijala za izravnavanje.

Navodnjavanje, gnojidba i mehanički radovi moraju biti usklađeni

Najveća pogreška je svaki zahvat promatrati zasebno.

Navodnjavanje, gnojidba, košnja, prorezivanje, uklanjanje perike, top dressing, dosijavanje i valjanje međusobno su povezani.

Primjerice:

• više dušika znači brži rast i veću potrebu za vodom
• previše vode može poticati plići korijen
• plići korijen povećava osjetljivost na sušu
• pretjerano valjanje može povećati zbijenost
• zbijeno tlo slabije prima vodu i zrak
• deblji sloj perike dodatno mijenja ulazak vode u tlo.

Zato se kvalitetan sportski travnjak ne može održavati po principu jedne radnje: „zalijevaj, pognoji i valjaj”.

Potrebno je stalno usklađivati sve radove prema stvarnom stanju terena.

Što napraviti kada postoje suhe i previše vlažne zone?

Preporučeni redoslijed je:

1. označiti sve prskalice
2. izmjeriti njihov stvarni domet
3. provjeriti tlak
4. napraviti catch-can test
5. podesiti ili zamijeniti mlaznice
6. po potrebi promijeniti kutove rada
7. ako je potrebno dodati ili premjestiti pojedine prskalice
8. ponovno izmjeriti vlagu
9. tek nakon toga provoditi sanaciju travnjaka.

Kada je potrebno dodati novu prskalicu?

Ako se nakon podešavanja tlaka i mlaznica utvrdi da postojeći raspored fizički ne može ravnomjerno pokriti cijeli teren, može biti potrebno dodati novu prskalicu.

To je posebno važno kada:

• između postojećih prskalica ostaju široke suhe zone
• rubovi terena ne dobivaju dovoljno vode
• postoje velike razlike u količini vode između susjednih područja.

Može li se stari sustav poboljšati bez potpune rekonstrukcije?

Često može.

Ponekad je dovoljno:

• zamijeniti neodgovarajuće mlaznice
• podesiti sektor rada
• popraviti tlak
• zamijeniti dotrajalu prskalicu
• promijeniti trajanje pojedinih zona
• dodati jednu ili nekoliko prskalica na kritičnim mjestima.

Tek nakon pregleda može se odlučiti treba li djelomična ili potpuna rekonstrukcija.

Zašto je dobro napraviti kartu navodnjavanja?

Karta igrališta s označenim prskalicama i zonama vlage daje puno bolji pregled problema nego samo tekstualni zapis.

Na njoj se mogu prikazati:

• pozicije prskalica
• njihov domet
• preklapanje
• suhe zone
• vlažne zone
• lokalne udubine
• mjesta za ponovno mjerenje.

Takva karta može kasnije poslužiti i za kontrolu nakon sanacije.

Koliko često treba kontrolirati vlagu?

Tijekom toplijeg dijela godine korisno je povremeno kontrolirati više reprezentativnih zona igrališta.

Posebnu pažnju treba obratiti nakon:

• promjene programa navodnjavanja
• zamjene mlaznica
• duljeg sušnog razdoblja
• obilnih oborina
• top dressinga
• dosijavanja.

Sanacija travnjaka tek nakon navodnjavanja

Najvažnije pravilo kod neujednačenog terena je: prvo riješiti vodu, a tek onda travnjak.

Nakon što se navodnjavanje stabilizira, može se kvalitetnije planirati:

• uklanjanje perike
• mehaničko prorezivanje travnjaka
• niveliranje udubina
• top dressing
• dosijavanje
• korekcija pH
• gnojidba.

Tako je znatno veća mogućnost da će rezultat biti ravnomjeran i dugotrajan.

Najskuplji zahvat na nogometnom travnjaku nije onaj koji košta najviše, nego onaj koji se napravi bez rješavanja stvarnog uzroka problema.

Analiza i održavanje nogometnih travnjaka u Međimurju i sjevernoj Hrvatskoj

Međimurec usluge može pomoći pri procjeni stanja nogometnog travnjaka i planiranju daljnjih hortikulturnih zahvata na području Međimurja i sjeverne Hrvatske.

Pregled može uključivati:

• podjelu igrališta u zone
• mjerenje vlage
• mjerenje pH
• pregled korijena
• procjenu količine perike
• označavanje neravnina
• izradu karte stanja
• prijedlog redoslijeda sanacije.

Kod rekonstrukcije ili tehničkog projektiranja sustava navodnjavanja potrebno je radove uskladiti s odgovarajućim projektom i specifikacijama opreme.

Područje rada

Usluge pregleda i održavanja sportskih travnjaka izvodimo na području:

• Međimurja
• Varaždina i Varaždinske županije
• Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije
• te na drugim lokacijama sjeverne Hrvatske prema dogovoru i opsegu projekta.

Česta pitanja o navodnjavanju nogometnog igrališta

Kako prepoznati da navodnjavanje nije ravnomjerno?

Najčešći znakovi su svjetlije i tamnije zone, uzdužne trake različite gustoće travnjaka, različita vlaga tla i sporiji oporavak pojedinih dijelova terena.

Je li dovoljno povećati vrijeme zalijevanja?

Ne nužno. Ako je raspodjela vode loša, duže zalijevanje može previše namočiti dobro pokrivene zone, dok suhe zone i dalje ne dobiju dovoljno vode.

Koliki bi trebao biti domet prskalica?

To ovisi o modelu prskalice, mlaznici, tlaku i rasporedu na terenu. Važnije od same brojke je da susjedne prskalice imaju pravilno preklapanje.

Može li loše navodnjavanje povećati stvaranje perike?

Može doprinijeti problemu, posebno ako je dio travnjaka stalno previše vlažan i ako je zalijevanje često i površinsko. Perika ipak ovisi i o gnojidbi, košnji, zbijenosti tla i drugim čimbenicima.

Treba li prvo dosijati ili popraviti navodnjavanje?

Najprije treba osigurati dovoljno ravnomjernu raspodjelu vode. Nakon toga dosijavanje ima puno veće šanse za uspjeh.

Treba li valjati mokar teren?

Ne automatski. Ako je tlo previše mokro i zasićeno vodom, težak valjak može dodatno zbiti profil tla i pogoršati uvjete za korijen.

Je li CAN dovoljan za održavanje nogometnog travnjaka?

Ne. Dušično gnojivo može potaknuti rast, ali program gnojidbe treba uskladiti s analizom tla, pH vrijednošću, potrebama travnjaka, navodnjavanjem i intenzitetom korištenja.

Treba li nakon sanacije ponovno mjeriti vlagu?

Da. Ponovljena mjerenja pokazuju je li intervencija stvarno poboljšala ujednačenost terena.

Imate problema s neujednačenim nogometnim travnjakom?

Ako se na igralištu pojavljuju suhi pojasevi, previše vlažne zone, perika, prorijeđena trava ili neravnine, prije nove gnojidbe i dosijavanja treba utvrditi osnovni uzrok problema.

Kontaktirajte Međimurec usluge za pregled i procjenu stanja sportskog travnjaka.

Za ostale usluge pogledajte i naš cjenik usluga.

Međimurec usluge – profesionalno održavanje i analiza sportskih travnjaka u Međimurju i sjevernoj Hrvatskoj.